Monday 16 June 2014

Pedagogija, ipak, druga želja

Drage koleginice i kolege,

Kao što znate, Klub studenata pedagogije sproveo je anketu među studentima pedagogije Filozofskog fakulteta u Beogradu, povodom otvorenog pitanja na našem Odeljenju, a to je: Da li treba pedagogiju staviti na listu želja prilikom upisa na druge smerove na Filozofskom fakultetu? ili treba i dalje da ostane smer koji može da se upiše samo ukoliko ga je kandidat odabrao kao svoj primarni izbor. Naš cilj ovim istraživanjem je bio da istražimo šta studenti misle o ovom pitanju, a rezultati ovog malog istraživanja su bili prosleđeni svim nastavnicima Grupe za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Anketa se sastajala od pitanja:

1. Da li se slažete sa time da se pedagogija uvrsti u listu želja prilikom upisa na druge smerove?

Mogući odgovori su bili DA ili NE, sa mogućnošću obrazoloženja svog odgovora. Anketa je sprovedena putem interneta i anketu je popunilo 99 studenata pedagogije, što okvirno čini nešto manje od 50% studenata pedagogije koji su trenutno na osnovnim studijama.

Rezultati su sledeći:

1. 20 studenata smatra da bi pedagogiju trebalo staviti na listu želja prilikom upisa na druge smerove..
2. 79 studenata smatra da pedagogiju ne bi trebalo staviti na listu želja na drugim smerovima.

Od 99 studenata koji su popunili anketu, njih 60 je obrazoložilo svoje mišljenje, međutim 4 obrazloženja se ne mogu uzeti u obzir zato što ili skreću s teme (ne obrazlažu svoje mišljenje, nego nude rešenja), ili nisu tačno upoznati sa posledicama uvođenja lista želja (smatraju da će se time smanjiti broj studenata pedagogije).

(I) U prvoj katergoriji (oni koji bi stavili pedagogiju na listu želja) možemo napraviti dve grupe obrazoloženja, a to su:

a) Sličnosti PS/PE/AN. - Ta grupa studenata smatra da su sličnosti između pedagogije, psihologije i andragogije toliko velike da ne pravi razliku prilikom upisa i da treba pružiti šansu i studentima sa drugih grupa (srodnih).
b) Gubljenje godine - Ovi studenti govore o problemu gubljenja godine (nekad i iz svog ličnog iskustva) i navode kako neko može da uradi dobro prijemni, al pošto nije upisao psihologiju gubi celu godinu, a da je mogao da stavi pedagogiju kao drugu želju upisao bi i ne bi izgubio celu školsku godinu.

(II) Druga kategorija studenata nam nudi tri grupe razloga zašto su protiv liste želja koje možemo razlikovati, međutim, razlozi su vrlo bliski i često isprepletani u odgovorima tako da ih treba posmatrati kao celinu.

a) Motivacija - Najveći broj obrazloženja odnosi se na problematiku motivacije studenata za upis na pedagogiju. Ovi studenti navode ličnu sumnju da studenti koji pedagogiju stavljaju na drugo mesto želja najverovatnije to rade iz pogrešnih razloga, nisu dovoljno motivisani da se bave predmetom pedagogije kao nauke, zauzimaju mesta stvarno motivisanim kandidatima (misli se na one kojima je pedagogija prva želja), nipodaštavaju pedagogiju kao nauku (vide je kao zamenu za psihologiju, itd)...

b) Razlike u prijemnom ispitu - Drugu grupu čine studenti koji smatraju da nije dobro da se nudi upis na studije pedagogije nekome ko je polagao drugačiji prijemni za upis. Ti studenti smatraju da su razlike u prijemnom ispitu relevantne i da ti studenti, ukoliko bi upisali pedagogiju kao drugu želju, u startu bili u zaostatku i sa pogrešnom idejom o celoj nauci.

c) Veliki broj kandidata - Treća kategorija su oni koji smatraju da je pedagogija već jedan od smerova na kojima postoji veliki broj kandidata za upis, gde tek svaki drugi kandidat upisuje pedagogiju, tako da prema njihovom mišljenju nema potrebe za traženjem novih studenata, sa drugih smerova, u čiju se motivaciju za upis (opet ponavljamo) sumnja.

Za kraj možemo reći da se većina studenata obuhvaćena ovom anketom izjasnila da je protiv uvođenja pedagogije na listu želja. Kao najveći problem ističe se motivacija studenata koji bi eventualno mogli upisati pedagogiju kao drugu želju, navodeći da je motivacija za rad sa decom i u obrazovanju od presudne važnosti. Takođe se pominju i razlike u prijemnim ispitima kao faktor koji ne treba zanemariti, kao i činjenicu da pedagogija svake godine ima skoro duplo više prijavljenih kanididata nego što može da primi, tako da ne postoji potreba za studentima sa drugih smerova.

S druge strane, manjina, koja smatra da pedagogiju treba staviti na listu želja navodi sličnosti među naukama poput pedagogije, psihologije i andragogije i da su one tolike da nema smisla zatvarati vrata pred kandidatima za upis sa drugih studijskih grupa, takođe navode i da je veliki problem to što pojedini studenti izgube i po godinu dana studiranja zbog toga što nisu mogli da izaberu drugu želju pri konkurisanju za upis.

Odlukom*, koja je objavljena 12.06.2014. godine na sajtu Filozofskog fakulteta, ove godine je omogućeno budućim studentima da, prilikom upisa na druge smerove Filozofskog fakulteta, stave pedagogiju na listu želja, što znači da će 70% studenata pedagogije upisati sigurno, dok će se ostalih 30% kandidata sa pedagogije rangirati, odnosno, njihov upis će zavisiti od zainteresovanosti studenata koji budu polagali prijemne ispite za druge smerove. Da li će ova odluka nastavnika sa Grupe za pedagogiju doneti dobre rezultate ili neće? Vreme će pokazati. Do tada ćemo se truditi da što više izveštavamo nastavnike o perspektivi studenata, i nadamo se doprinositi kvalitetu studiranja kako sadašnjih, tako i budućih studenata!

Vaš,
Klub studenata pedagogije

No comments:

Post a Comment